Zašto se ne usudimo reći: ''Beyonce ima celulit''?

''Što kosa plava poput svile bijele radi na tebi, majketi?'' -upitao je frend pripit ružnjikavu rasnu crnku obojenu u ono što zovemo platinum blond. ''Nemaš li ti kompleks mali grudi?'' - upitao me navodno trijezan zaštitar jednog kluba čiji sam bila gost. ''Plus size modeli su debeli'' - rekla sam ja jednom na internetu i postala viralno razapeta jer vrijeđam. Tanka je granica između istine i političke korektnosti. Jebene političke korektnosti. Ako korektnost nazovem jebenom, prestajem biti korektna. No dosta s nekorektnim igrama riječi. Pričajmo o korektnosti i njenoj granici. Naišla sam u prostranstvima interneta na članak koji kaže da jedna trećina vegetarijanaca jede meso kad se napije. U redu, vjerujem. No, našle se odmah stotine ljudi koje je ta informacija uvrijedila. Pričam svom novom švaleru o tome i on baš nije pohvatao što želim reći pa mu rekoh: ''Ti niš ne razumiješ, jer si star'' - ''Stariji, misliš'' - ''Ne, star, imaš 35, zaokružimo na 50''. Nije se uvrijedio jer je cool i boli ga ono što nitko nema za političku korektnost.

Politička korektnost uzela je maha u zadnje vrijeme! Više ne možeš ni komentirati da je netko previše debeo ili previše mršav bez da te pogledaju kao Hitlera kad je iznio svoj mein kampf na krivom mjestu u krivo vrijeme. Je li politička korektnost i mnogo popularni inspirational bullshit novi ''sex sells''? Došla mi nedavno pod ruke knjiga by Oprah Winfrey. Dobila sam ju na nagradnoj igri jer nemam sreće u ljubavi, ali imam u kartama. Mislim, kak se uzme. Ne sjećam se naziva. Knjiga je best seller i puna je politički korektnog inspirational bullshita. Hajde da pokušam naći hrvatsku riječ za inspirational bullshit... Hm... Inspirativno sranje! Da!

Jeste li primijetili koliko je inspirativno sranje danas moderno? Jeste, sigurno! Ne možete ni baciti pogled na newsfeed Facebooka bez da vam iskoče barem tri videa a nazivom THE MOST INSPIRATIONAL VIDEO YOU'LL EVER SEE iliti najinspirativniji video na svijetu i onda video o tome kako je mala curica dobila malog peseka pa plače od dragosti. Ljudi su toliko opterećeni političkom korektnošću i inspirativnim sranjima da se sve lijepi od šljokica i šećera koji cure iz svačijih usta i prosipaju im se po tipkovnicama. Postalo je potpuno neprihvatljivo reći bilo što istinito što nije kompliment! Na primjer, ako kažeš: ''Marko ima ružne prste'' jer možda dotični Marko stvarno to i ima, svi će te pogledati kao da si rekao: ''Marka treba nabiti na kuku za meso u mesnici'', a oni najkorektniji će ti reći: ''Svačiji prsti su lijepi, kako to možeš reći!'' Oni koji pokušavaju racionalizirati stvar će te pitati zašto razmišljaš o Markovim prstima, a oni najagresivniji, ako se razgovor odvija u birtiji (a vjerojatno se odvija) bacit će ti medicu s čilijem u oči. Jer si nekorektan.

Pardon, glupa sam. Kažem da se razgovor o Markovim prstima najvjerojatnije odvija u birtiji! Kakva glupost, sasvim se sigurno odvija online on the intraweb. Zbog pretjerane popularnosti političke korektnosti ljudi su prestali biti iskreni i postali lažljivci. To je istina! Priznaj da se slažeš! Više ne možeš reći ''Gle konja'' čak ni kad stvarno vidiš konja nego moraš reći ''Gle lijepa životinja!'' ili ''Gle lijepo Božje stvorenje!'' Sorry, neću petljati Boga jer religija je OUT. To je valjda jedina stvar po kojoj je politički korektno pljuvati u zadnje vrijeme. Dakle, korektnost i inspirativne ideje uzele su tolikog maha da više ne možeš reći ništa što u sebi ne sadržava premisu ljepota, ali zato su tu lažni profili i kojekakvi forumi preko kojih ljudi koji se javno prezentiraju kao prinčevi i predsjednici političke korektnosti i inspirativnog bullshita iznose svoje stvarno mišljenje. Ono loše, ono otrovno. Zašto je to tako?

Jer ljudi žive u strahu! Ljude je postalo strah javno reći svoje stvarno mišljenje! Ljude je strah reći da su plus size modeli pretili jer ako to kažu netko će ih napasti! Netko tko misli upravo to isto, ali zna da je moderno napadati ljude koji to mišljenje kažu na glas! Kakvo je to licemjerje! Odgovor na uvjetno rečeno nekorektnost je nasilje i to verbalno nasilje prema osobi koja je samo nešto primijetila jer vidi očima i signali dolaze do mozga je opravdano?

Zanimljivo je i to da što su ljudi javno politički korektniji, to su puniji hejta i bijesa u sebi jer ga ne izražavaju. Ne izražavaju negodovanje prema nečemu jer to jednostavno nije moderno. Takvi ljudi jednom puknu, puknu kao prosječan živčani mladić koji je došao u parfumeriju kupiti Shakira parfem za svoju djevojku i koji je, nakon što ga je sedma prodavačica u dvije minute pitala može li mu pomoći, počeo vikati: ''NE MOŽETE MI POMOĆI! NE MOŽETE MI POMOĆI!'' Ovo je bila metafora bijesa koji pretjerano korektni ljudi osjećaju. Jer prirodno je reći da nešto ne valja, prirodno je primijetiti da je nešto loše, isfurano i fejk. Ali moderno je imati izolir traku preko usta i šutjeti ako nemaš što lijepo za reći. Zašto se ne usudimo reći ''Beyonce ima celulit''?

Meni je jako žao što to moram reći na glas, ali Beyonce ima celulit i to pozamašan. Očekujem lavinu hejta jer sam rekla tu činjeničnu grozotu umjesto da sam rekla: My queen Bey i nacrtala srčeko. Kad je točno inspirativno sranje zamijenilo iskrenost? Kad smo točno počeli živjeti u strahu od iskrenosti i činjenica izrečenih na glas? Možda se varam, ali to se dogodilo u proteklih nekoliko godina. Svi smo posebni, svi smo lijepi, svi smo pametni, a onaj tko kaže suprotno - nek crkne u vatri!

Sve bi to bilo koliko toliko fajn da nasilje nije postalo legitiman odgovor na izrečenu istinu. Sloboda govora je navodno prisutna, navodno je popularna, navodno na nju imamo pravo, ali zapravo smo zarobljenici šutnje i lažnih komplimenata ukoliko ne želimo biti napadnuti. Zar to nije licemjerno? Zar je to fer? Zar se moramo skrivati iza lažnih profila kada želimo izreći istinu? To je tužno. Obavijeni smo velom laži, obmana i lažne ljubaznosti.

Možda samo ja to ne razumijem, a možda je u kurcu cijeli svijet...